Podizanje temperature kompresijom
Podizanje temperature kompresijom
Pokušavam razumjeti rad toplinske pumpe i zapeo sam na onom dijelu kad se korištenjem kompresora podiže tlak plina, a posljedično i temperatura.
Povećanjem tlaka plina se povećava i temperatura, ali uz nepromijenjen volumen. Na koji način kompresor podiže tlak? Ja zamišljam da se povećanjem tlaka smanjuje volumen, ali tada bi temperatura ostala ista. No to očito ne radi tako. Može netko objasniti ili staviti neki link?
Povećanjem tlaka plina se povećava i temperatura, ali uz nepromijenjen volumen. Na koji način kompresor podiže tlak? Ja zamišljam da se povećanjem tlaka smanjuje volumen, ali tada bi temperatura ostala ista. No to očito ne radi tako. Može netko objasniti ili staviti neki link?
Re: Podizanje temperature kompresijom
Postoje tri agregatna stanja koja ovise o temperaturi i tlakuwho je napisao/la:Ja zamišljam da se povećanjem tlaka smanjuje volumen, ali tada bi temperatura ostala ista. No to očito ne radi tako. Može netko objasniti ili staviti neki link?
Medij pri promjeni agregatnog stanja oduzima ili predaje toplinsku energiju okolini
Npr. kod prelaska iz tekuceg u plinovito, medij oduzima toplinu okolini
Ako mu povecamo tlak kompresorom, ponovo ce predati toplinsku energiju
Kompresija se događa u potpunosti dok je medij u plinovitom stanju. U kondenzatoru gdje se toplina predaje mediju grijanja (u slučaju grijanja) plin se hladi i prelazi u tekućinu. U isparivaču se medij toplinske pumpe grije preko zraka ili nečeg drugog i tada dolazi do prelaska iz tekućeg u plinovito stanje. No to nije povazano s kompresijom. U kompresor ulazi plin na npr. 5,5 bara i 0 stupnjeva, a nakon kompresije ima npr. 17 bara i 36 stupnjeva. Pri tom ga je kompresor stlačio na tih 17 bara. No ne razumijem kako mu pri tome nije promijenjen volumen, nego mu je narasla temperatura.
Opći plinski zakon kaže p*V/T=konst. Jedan od slučajeva tog općeg zakona je Gay-Lussacov zakon kad je volumen konstantan i to ima za posljedicu da je p/T=konst. Drugim riječima kad tlak naraste, naraste i temperatura. To je događa u zatvorenoj posudi kad voda zakipi. Što se više para zagrijava - raste tlak. I to mi je lako za shvatiti. No, ne razumijem kako dobiti obrnutu situaciju (a koja se događa u kompresoru toplinske pumpe), tj. da se volumen ne mijenja, a tlak raste, pa onda posljedično raste i temperatura. Kako kompresor postigne povećanje tlaka, bez da stisne plin, tj. bez da mu smanji volumen?
Opći plinski zakon kaže p*V/T=konst. Jedan od slučajeva tog općeg zakona je Gay-Lussacov zakon kad je volumen konstantan i to ima za posljedicu da je p/T=konst. Drugim riječima kad tlak naraste, naraste i temperatura. To je događa u zatvorenoj posudi kad voda zakipi. Što se više para zagrijava - raste tlak. I to mi je lako za shvatiti. No, ne razumijem kako dobiti obrnutu situaciju (a koja se događa u kompresoru toplinske pumpe), tj. da se volumen ne mijenja, a tlak raste, pa onda posljedično raste i temperatura. Kako kompresor postigne povećanje tlaka, bez da stisne plin, tj. bez da mu smanji volumen?
- ubi me struja
- Postovi: 152
- Pridružen/a: 13 lis 2008, 12:44
- Lokacija: Sarajevo
Ovo što si naveo nije nikakav plinski zakon nego Zakon termodinamike;who je napisao/la:Opći plinski zakon kaže p*V/T=konst. Jedan od slučajeva tog općeg zakona je Gay-Lussacov zakon ..
međutim da bi se isti shvatio nije dovoljno uzeti priručnik i započeti diskusiju jer:
u istom priručniku prije navođenja kako ti kažeš Općeg plinskog zakona, na jednoj od prethodnih stranica stoji da .."sve što će biti navedeno važi isključivo za IDEALNE gasove, situacije i sl.. drugim riječima p/t=const. ali u p-t dijagramu idealnog gasa dok se tvoje pitanje odnosi na tzv. p-V dijagram za koji važi da je p*V = p1*V1; pri čemu je DELTA t = const. mislim da je tebi to zapravo jasno nego nas zekaš malo.. jel tako
Jednostavno.who je napisao/la:Kako kompresor postigne povećanje tlaka, bez da stisne plin, tj. bez da mu smanji volumen?
Ako je zatvoren sistem i s jedne strane dižeš tlak, s druge strane spuš taštlak.
Npr. frižider:
Kompresor izvlači plin iz zavojnice u frižideru i sabija ga u cijev koja se obično nalazi iza frižidera koja služi za hlađenje plina. Tu plin predaje sakupljenu toplinsku energiju okolini.
Nakon toga, plin ulazi u jako tanku cijevčicu (tzv. kapilaru) koja pruža veliki otpor pa je potreban i visoki tlak da protjera plin kroz nju. Također, zbog te kapilare nastaje viši tlak u hladnjaku.
Nakon kapilare, plin ulazi u zavojnicu za hlađenje gdje mu nakon kapilare naglo pada tlak, a sa njim i temperaura.
Nači, ak z jedne strane imaš visok tlak, a sistem je zatvoreni, onda s druge imaš nizak tlak. (nizak tlak < ~6 bar < visok tlak)
Di je visok tlak, je vruče.
Di je nizak tlak je hladno.
http://images.google.hr/images?um=1&hl= ... raži+slike
http://en.wikipedia.org/wiki/Carnot_cycle
http://www.pogodak.hr/search.jsp?q=carnotov+ciklus
Citaj trazi...
Bez kompresora iz prakse kad uzmem dvije boce od 60L za dusik, i jedna je prazna a druga ima 200 BAR dusika, spojim ih cijevima i otvorim ventile, ona koju sam ispraznio se osjetno pothladila (orosila cak) a ova koju sam napunio se poprilicno zagrijala...
http://en.wikipedia.org/wiki/Carnot_cycle
http://www.pogodak.hr/search.jsp?q=carnotov+ciklus
Citaj trazi...
Bez kompresora iz prakse kad uzmem dvije boce od 60L za dusik, i jedna je prazna a druga ima 200 BAR dusika, spojim ih cijevima i otvorim ventile, ona koju sam ispraznio se osjetno pothladila (orosila cak) a ova koju sam napunio se poprilicno zagrijala...