Električna vozila i obnovljiva energija

[debeli]

Travnja 2011. u Europi i na dalje zabranit će
se kupovina vitamina, minerala, alternativno liječenje biljem bit će kažnjivo - dakle sve u svemu jedno
od osnovnih prava čovjeka na zdravlje krši se zahvaljujući Codex Alimentariusu...... potpišite peticiju,
potrebno je 35 milijuna potpisa....”

Hrvatski zavod za norme na svojoj web stranici http://www.hzn.hr/codex.html iznosi slijedeće: “Codex
Alimentarius u doslovnom prijevodu s latinskog znači 'zakon o hrani', a obuhvaća niz općih i posebnih
normi za sigurnost hrane (Codex Standards). Njegov cilj je zaštita zdravlja potrošača i osiguravanje
poštenih postupaka u trgovini hranom. Hrana koja se stavlja na lokalno tržište ili izvoz mora biti
sigurna i dobre kvalitete, ne smije prenositi organizme koji uzrokuju bolest životinja ili biljaka.”
Codex uključuje opće standarde: označavanja hrane; higijene hrane; aditiva u hrani; zagađenja hrane;
rezidue pesticida i veterinarskih kemikalija; procedura utvrđivanja sigurnosti hrane koja sadržo GMO;
higijena hrane i metode uzorkovanja.

Codex Alimentrius nije zdravstvena komisija, nego komisija za trgovinu. Prioritet Codexa jest
ostvarenje interesa multinacionalnih korporacija za proizvodnju hrane i lijekova, a ne dobrobit i
zdravlje potrošača. Umjesto da štiti interese potrošača, Codex Alimentarius zastupa interese ogromnih
korporacija, poput Monsanta, Bayera, Syngente i dr.
Codex Alimentarius je ustvari politički ekvivalent priručnika iz toksikologije, jer potvrđuje i promovira
promet i konzumaciju hrane tretirane pesticidima i hormonima, hrane koja sadrži GMO, ozračene
hrane, te posredno sintetskih lijekova, na štetu onih prirodnih.
Ideja o zakonski reguliranoj sigurnosti hrane začeta je još 1893. za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije,
ali nije ostvarena. Ideja se počela ostvarivati teka kada je, nakon osmogodišnje robije, na slobodu
pušten Fritz ter Meer, prije i za vrijeme II svjetskog rata predsjednik njemačke korporacije I.G. Farben.
Ova je korporacija nastala 1925. spajanjem nekoliko njemačkih farmaceutskih i kemijskih tvrtki, među
ostalima BASF, Bayer, Hoechst, Agfa i dr. Tijekom II svjetskog rata rata ovaj je gigant, pored ostalog
za njemačku vojsku proizvodio sintetsko gorivo i gumu, te bojne otrove, a zatvorenici Auschwitz-a
poslužili su mu kao pokusni kunići za testiranje novih lijekova. Nakon završetka rata večina direktora
IG Farben-a osuđena je kao ratni zločinci na kazne zatvorom od 1-8 godina, a korporacija I.G. Farben
raspala se na tvrtke od kojih je nastala. (No zanimljivo je da proces dezintegracije do sada još nije
završen, tako da korporacija I.G. Farben na papiru postoji i danas.)
S idejom: “Tko vlada hranom, vlada čitavim svijetrom.” bivšem političkom zatvoreniku i ratnom
zločincu nije bilo teško zadobiti neke utjecajne predstavnike farmaceutske industrije i preko UN-a
pokrenuti ideju o stvaranju zakonskih propisa koji će regulirati promet hranom. Povjerenstvo Codexa
Alimentariusa osnovale su 1961. Međunarodna organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), te
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a u okrilju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i
Ujedinjenih naroda (UN). Stotinu sedamdeset dvije države su članice povjerenstva Codexa, iako nema
obaveze da pojedina zemlja prihvati taj zakon, pa bila ona članica drugih međunarodnih organizacija.
Značajno je objašnjenje: Iako Codex Alimentarius norme nisu obvezne, vrlo su važne jer se temelje na
'čistoj znanosti'. Tekst Codex Alimentariusa tiskan je na: arapskom, engleskom, francuskom i
španjolskom jeziku.
Zanimljivo je da lijekovi ne podpadaju pod Codex, dok su nutrienti (vitamini, minerali) i ljekovito bilje
razvrstani kao hrana koju Codex regulira svojim propisima.
Široka neinformiranost o Codex Alimentariusu
Provodeći malu anketu, ostao sam zapanjen spoznajom koliko intelektualaca nije čulo, niti imalo
ikakvu spoznaju o tom zakonu. U demokratskim sustavima jedino se tako, donošenjem prijepornih
zakona potiho i iznenada, može izbjeći burna reakcija naroda, reakcija koja zakonodavcu donosi niz
dodatnih problema. Dakle, oni iza Codexa upravo su htjeli da ja i vi ne budemo informirani na vrijeme,
kako ne bismo stigli pružiti otpor.
A zašto pružiti otpor? Zato što je ova golema birokratska mašinerija od 27 komiteta nadzirana i u službi
'pet velikih': farmaceutske, kemijske, biotehnološke i poljoprivredne industrije, te medicine, spremnih
da ugroze naše zdravlje i živote. Zašto?

A što, osim brige o povećanju vlastitog profita, radi farmaceutska industrija?


Codex Alimentarius nije obavezan
Da, doista nije obvezan, ali, ako na području hrane dođe do sudskog spora s drugom zemljom koja je
prihvatila Codex, ta zemlja gotovo automatski dobiva spor. Mehanizam je razrađen i perfidan do
najsitnijeg detalja.
Dakle nekoj državi preostaje da bude osuđena na teške financijske kazne, ili da dopusti uvoz hrane
onečišćene pesticidima, hrane koja sadrži GMO i rezidue hormona, hrane koja je zračena itd.
Zamjerka javnosti jest da Codex Alimentarius propisuje pravila stvorena da služe interesu globalnog
agrobiznisa, podcjenjujući prava malog farmera i potrošača.
Donošenje odluka utemeljeno je na znanstvenim dokazima
Povjerenstvo Codex Alimentariusa ne radi samostalne znanstvene procjene, već se oslanja na mišljenja
stručnih znanstvenih tijela koja za pojedina pitanja sazivaju FAO i WHO. Ta stručna tijela su:
Zajednički FAO/WHO stručni odbor za aditive u hrani (JECFA), … za zaostatke pesticida (JMPR) i …
za procjenu mikrobiološkog rizika (JEMRA).
Godine 1996., vjerojatno temeljem takvih znanstvenih procjena, njemačka delegacija predlaže zabranu
biljnih lijekova, vitamina i minerala. Brojni protesti javnosti odgodili su primjenu. Moguće je da
pojedine zemlje reguliraju ove tvari kao lijekove, te ih tako izuzmu iz djelokruga Codexa. FAO i WHO
tvrde da je nakana zaustaviti prekomjerno (štetno?) uzimanje tih dodataka prehrani.
Istovremeno neke od najopasnijih kemikalija (pesticida) koje je zabranilo 176 zemalja svijeta prihvaća
Povjerenstvo Codexa. Među njima su: aldrin, klordan, dieldrin, endrin, heksaklorobenzen, mireks i
pentaklorofenol. Sve redom uzročnici raka dojke, testisa, prostate, uzročnici bolesti živaca, jetre, žuči,
krvi, imunosnog sustava itd. Jesu li to odluke utemeljene na čistoj znanosti?
Codex Alimentarius prihvaća hranu koja sadržava GMO, mlijeko dobiveno uz pomoć rekombinantnog
goveđeg hormona rasta (rBGH), primjenu kojeg su zabranile sve zemlje svijeta, osim SAD-a, ozračenu
hranu – sve to kao hranu koja se ne razlikuje od dosada uobičajene, prirodne hrane pa ne treba biti
posebno označena. Dakle nema šanse da takvu hranu prepoznamo i izbjegnemo pri kupnji.
Ako neka zemlja zaustavi uvoz takve hrane, krši pravila WTO-a i automatski je osudjena na plaćanje
kazne (što se EU već dogodilo s GMO hranom).


· Deset sjemenskih kompanija kontrolira 67% svjetskog tržišta sjemena pokrivenog patentom.
(Monsanto 23%, DuPnt 15%, Syngenta 9%, Limagrain 9%, Land O'Lakes 4% itd.)
· Deset proizvođača agrokemikalija kontrolira 89% svjetskog tržišta. (Bayer 19%, Syngenta
19%, BASF 11%, Dow AgroSciences 10%, Monsanto 9% itd.)
· Deset farmaceutskih korporacija kontrolira 55% globalnog tržišta lijekovima. (Pfizer,
GlaxoSmithKline, Sanofi-Aventis, Roche, AstraZeneca itd). Četiri najveća proizvođača cjepiva
kontroliraju 91.5% svjetskog tržišta. Istovremeno o zdravlju 70% svjetske populacije brinu se
lokalni liječnici koristeči lokalne lijekove.
Izvor: Who Owns Nature? ETC group, 2008.

[Petar]

Vidio sam to pred neko vrijeme išlo je mailom pa sam proslijedio EV-u mail pošto znam da se bavi uzgojem hrane.
Trebalo bi pod hitno otići u Makedoniju, Bugarsku ili Indiju naći neiskvarenog sjemena ili kod neke bakice u HR.
Moj djed ima sjeme rajčice što ga je donio još iz Bosne 1960-tih.
Ljudska rasa bi mogla za 50-tak godina živjeti kao u filmu Total recall s Arnoldom u gl. ulozi!
Oni će naći načina da nas uvjere da mi sami tražimo da uvedu Codex tako što će izazvati nove bolesti u životinja ili biljaka.
Htjeli su u Indiji progurati tzv. Terminator sjeme koje se ne može obnavljati sljedeće godine ili daje loše prinose dok se ne pošprica nekim aditivom i sl.
Tko preživi pričat će!

[dmeter]

[turbo]

A gdje su ti naši silni doktori agronomije,sramota je da jedna Hrvatska nema svoje proizvođače sjemena.

[dmeter]

[zega]

pa nista onda kupite ovo:
http://www.survivalseedbank.com/

Sto reci skupo ali ima puuno toga, mozda mozete sami skupit, ali kome se ne da zezat, nek ga negdje zakopa i moli boga da mu ne zatreba...

[HAL9000v2.0]

"Indestructible Survival Seed Bank™ Can Be Buried To Avoid Confiscation."


Koja paranoja!

[m2]

[dmeter]

[m2]

Koja je razlika između Zuckerberga i Assangea?

Assange (WikiLeaks) vam daje privatne informacije korporacija besplatno
i on je negativac.

Mark Zuckerberg (Facebook) vaše privatne informacije daje korporacijama
u zamjenu za novac i on je osoba godine.

[zega]

[ogi]

[dmeter]

Tvrtka Fero-leko koja reklamira čaj Antigripin, te ujedno garantira da taj pripravak liječi svinjsku gripu, našla se na udaru ministra Darka Milinovića koji će zbog počinjenog prekršaja podnijeti optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu u Požegi.

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Darka Milinovića reagiralo je na reklame za čaj Antigripin tvrtke Fero- Leko, te će zbog počinjenog prekršaja podnijeti optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu u Požegi.

Usmenim rješenjem zabranjena je proizvodnja i promet navedenog čaja dok tvrtka ne ishodi rješenje i notifikacijski broj Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ujedno je i zabranjeno reklamiranje čaja Antigripin.

Naime, prema Zakonu o lijekovima zabranjeno je u reklami navoditi da proizvod ima ljekovita svojstva ako nije registriran u očevidniku Agencije kao homeopatski proizvod ili ako kao Antigripin nema odobrenje za stavljanje u promet kao lijek,
piše Business.hr.

Inače je čaj od Teucriuma montanuma,samonikle mediteranske biljke
i dodataka http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Teucrium_montanum.JPG

[dejok]

http://www.fero-leko.hr/katalog/antigripin.html

[creatin]

Ljuti se sto mu je propalo proslogodisnje cijepljenje