Električna vozila i robotika

U kući imam ventilaciju. Protok zraka je 150-180 m3/h. Postoji i rekuperator. Također sam ugradio električni grijač zraka 1,2 kW koji služi kao grijanje u prijelaznom razdoblju. Ideja je umjesto električnim grijačem zrak grijati klimom. Rastavio bih unutarnju jedinicu i kondenzator umetnuo u ventilacijski kanal. Po potrebi ću malo modelirati kondenzator da ga lakše smjestim u kanal. Što mislite dal bi to funkcioniralo?

S obzirom na toplinski kapacitet zraka 0,36 Wh/m3K, pri protoku od 150 m3/h bi trebalo cca 500 W za podizanje temperature za 10 stupnjeva. Tj. trebalo bi oko 2 kW da bi se temp podigla za 40 stupnjeva, na oko 55-60 stupnjeva C. Pošto su klime uglavnom 3-4 kW, možda ću kupiti kompaktnu klimu i iz nje izvaditi kondenzator. Mislim da su te klime slabije od split sustava.

Preporuka je zagrijavati zrak sa nečim kao npr.:

http://www.sole-ewt.de/Luftheizregister-LHR-Plus.pdf

preko tople vode iz spremnika PTV.

who je napisao/la:U kući imam ventilaciju. Protok zraka je 150-180 m3/h. Postoji i rekuperator. Također sam ugradio električni grijač zraka 1,2 kW koji služi kao grijanje u prijelaznom razdoblju. Ideja je umjesto električnim grijačem zrak grijati klimom. Rastavio bih unutarnju jedinicu i kondenzator umetnuo u ventilacijski kanal. Po potrebi ću malo modelirati kondenzator da ga lakše smjestim u kanal. Što mislite dal bi to funkcioniralo?

S obzirom na toplinski kapacitet zraka 0,36 Wh/m3K, pri protoku od 150 m3/h bi trebalo cca 500 W za podizanje temperature za 10 stupnjeva. Tj. trebalo bi oko 2 kW da bi se temp podigla za 40 stupnjeva, na oko 55-60 stupnjeva C. Pošto su klime uglavnom 3-4 kW, možda ću kupiti kompaktnu klimu i iz nje izvaditi kondenzator. Mislim da su te klime slabije od split sustava.

Do prije par godina sam radio u firmi koja se između ostalog bavila i ventilacijom i klimatizacijom.Osobno sam instalirao više vent. sustava za zagrijavanje manjih objekata do sportskih dvorana.
Predlažem ti da pokušaš nabaviti prozorsku klimu i iz nje izvadiš kondenzator.Takvi kondenzatori su dimenzija oko 30x30cm-40x40cm tako da ventilacioni kanal lako izreduciraš na na veličinu i riješio si problem uz minimalna ulaganja.
Kanalske grijače za grijanje preko klime ti prodaje firma klima kontakt iz ZG i klima oprema iz ZG.
Na njih samo spojiš vanjsku jedinicu klime.
Imaju i vodene grijače.

Kako se može napraviti dobra regulacija (ostaje li od klime) kad se uzme za to prozorska klima (ventilator je u sklopu s rekuperatorom topline)?

Imate li linkove na proizvode Klima-oprema iz Samobora (Gradna) i Klima Kontakt iz G. Stupnika - kanalske grijače preko klime ili vodene grijače (nisam pronašao)?

Kako se radi regulacija dogrijavanja zraka preko sustava prozračivanja?

Pretpostavljam da se regulacija protoka zraka radi prema potrebi za istim , a da se dogrijavanje regulira sa sobnim termostatom uzimajući u obzir da temperatura na izmjenjivaču ne prelazi 50°C zbog spaljivanja čestica u zraku (osjet paleži).

Ako se uzme prozorska klima dosta je teško napraviti preciznu vanjsku regulaciju.
Problem je učestlo paljenje kompresora.
Možda je bolje uzeti manju prozorsku klimu pa je prepraviti na kanalsku (ako se koristi za dogrijavanje) ili uzeti veću (u slučaju grijanja preko ventilacije) pa sustav staviti da se gasi paralelno sa kompresorom, pošto ti ventilacija,pretpostavljam,ne radi non-stop (nisi naveo željenu izmjenu zraka/h u prostorijama).

Skuplji sustavi imaju kanalske grijače preko vanjske jedinice invertera, tako da omogućuju preciznu reg. temperature u grijaču.

Imam katalog od klima kontakta i ovdje vidim samo kanalske toplovodne grijače.Npr. VOK-01-T-250.
Klima oprema proizvodi i jedne i druge.

Nisam shvatio ovo pitanje.Čemu regulacija rekuperacije kada nam uštedu predstavlja svaki izvučeni stupanj C.
Ako si mislio na reg. temperature u prostoru ona se regulira preko temp. ulaza vode (glikola) u toplovodni grijač.Postoje kanalski osjetnici na usisu (vanjska temp.), iza grijača (temp. ubacivanja u prostor) i odsisa (izlazna prema van).Automatika preračunava sve ove parametre i daje podatak 3-putom ventilu koju temperaturu medija da pušta u toplovodni grijač.

Regulacija protoka zraka se vrši prema potrebi, a može se i vršiti preko CO2 osjetnika i pripadajuće automatike.

Nisam mislio na regulaciju rekuperacije - ona normalno da je sa što većim prijenosom topline.

No da pojasnim:

Razmišljam o pasivnoj kući. Glavna ideja pasivne kuće da se pomoću pasivnih elemenata gradnje osigura da se izbjegnu klasični načini osiguranja klime boravka u istoj.

Dakle u njoj nije potreban klasični sustav grijanja, a hlađenje nije potrbno.

Kako su toplinski gubici prozračivanjem neovisni o toplinskoj izolaciji, oni se smanjuju primjenom rekupercije topline sustava prozračivanja.

Regulacija prozračivanja - hvala Vam na odgovoru - sad mi je to jasnije - automatika sa osjetnikom CO2 ili po osjetu ručno i automatika dogrijavanja zraka - može link za primjer automatike!
Ako se uzme min. higijenska izmjena zraka - dovoljan bi bilo protok zraka cca. 200 m3/h za obiteljsku kuću.

Kako je skupa gradnja pasivne kuće- ne bih ulagao puno u strojarske instalacije i sustave u kući - tj. aktivne elemente kuće.

Dakle ideja je: grijanje preko dogrijavanja zraka sustava prozračivanja.
Voda iz sustava PTV mi se čini idealnom za dogrijavanje zraka preko izmjenjivača voda/zrak u čijem je sustavu crpka, 3-putni mješajući ventil za reg. temp. polaza vode. Regulacija tog sustava dogrijavanja ne bi smjela mijenjati protok zraka, a temp. površine izmjenjivača ne bi smjela dizati temp. zraka preko 50°C zbog osjećaja paleži. Stoga ta regulacija treba biti ovisna o temp. u prostoriji, sa ograničenjem temp. vode i bez utjecaja na protok zraka.
Jel' to izvedivo? I Vaša procjena: jel' bolje dogrijavati zrak ili ići na neki ne-inertan sustav zagrijavanja zraka (konvektivni) koji bi bio nevezan za sustav prozračivanja ili možda kombinacija da se kroz izmjenjivač topline (ogrijevno tijelo) regulira protok zraka, prema potrebi za toplinom, koji je mješavina zraka iz prostorije i zraka iz sustava prozračivanja (kao u klima komori)?

Neznam lokaciju na kojoj planirate napraviti kuću, ali smatram da sama rekuperacija ne može biti dovoljna za pristojno zagrijavanje kuće.
Ja bi ipak predvidio jedan od kanalnih grijača za slučaj dužih nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Ponavljam radi se o planu za pasivnu kuću. Lokacija je okolica ZG (nema jače vjetrovitosti).

Pasivna kuća po www.passiv.de je po meni genijalan način razmišljanja.
Kontrolirana ventilacija je potrebna najviše zbog higijenskih razloga. A pasivna kuća sve bazira na toj potrebi. Prema normama higijenska potreba je 30 m3/h po osobi.
Kako bi pasivna kuća bila isplativa, ne ulaže se u instalaciju zasebnog sustava grijanja i hlađenja, već je taj sustav povezan sa sustavom kontroliranog prozračivanja. Zbog toga je pasivna kuća (po dijagramu) isplativija od 3-litarske kuće (mnogi tvrde suprotno - no ideja stvaranja pasivne kuće je baš da se smanje troškovi u odnosu na 3-litarsku nisko-energetsku kuću).
Da bi zajednički aktivni sustav bio moguć, postoje neka ograničenja: max. temp. zagrijanog zraka je 50°C (zbog pojave izgaranja mnogih čestica u zraku na višim temp. - što dovodi do nelagode i osjećaja "suhoće" zraka), a to znači da je max. povećanje temperature grijanom zraku 30K. Ako se uzme prosjek da po 1 osobi dolazi 30m2 stamb. površine, dolazi se do podatka za izmjenu zraka od 1m3/h za m2 povšine. Ako je moguće grijati zrak na max. 30K veću temp., može se izračunati max. topl. snaga: P= 1 m3/h /m2 x 0,33 Wh/Km3 x 30 K = 10 W/m2 koja se može koristiti kod zagrijavanja prostora putem zraka.
Tih max. 10 W/m2 je osnovni zahtjev za pasivnu kuću. Ostali zahtjevi su sve načini da se taj zahtjev ispuni.
Načini ispunjenja zahtjeva od max. 10 W/m2 su odavno poznati : pasivni elementi građevine. Kontrolirani sustav prozračivanja sa rekuperacijom topline i zemljani zračni kolektor također pridonose lakšem ispunjenju zahtjeva od max. 10 W/m2 time što smanjuju gubitke topline kod prozračivanja.

who je napisao/la:U kući imam ventilaciju. Protok zraka je 150-180 m3/h. Postoji i rekuperator...

Jel' osjećate veliku nelagodu kad npr. zimi prozračivanje radi bez dogrijavanja (temp. ulaznog zraka u prostoriju je uvijek nešto niže temperature + utjecaj strujanja zraka na konvektivno pojačano odvođenje topline tijela)?

Mislim da je, zbog nelagode boravka u prostoriji zimi, prozračivanje bez dogrijavanja loša opcija.
Neovisan sustav grijanja od prozračivanja - ne poboljšava taj problem.

Mješanje zraka možda poboljšava problem, ali je tad strujanje daleko veće - osjećaj propuha veći.

Razmišljao sam o termički aktivnim površinama kao o naprednijem sustavu podnog grijanja (prof. dr. Bern Glueck je to dobro istražio).
Takav sustav ima puno prednosti (visoka ugodnost boravka), no ipak sam došao do zaključka da takav sustav ne ugrađujem u buduću kuću.
Postoji i cijeli način gradnje sa aktivnom toplinskom izolacijom - ISOMAX koji u takav sustav uključuje i solarno grijanje.
Razlog odbacivanju takve opcije je zbog visoke inertnosti (budući da bi kuća bila masivne gradnje - time bi se samo pojačala inertnost) regulacije kućne klime. Odbacivanje je i zbog povećanja troškova izrade.

Zaključak mi je da se pasivna gradnja najviše isplati, te kontrolirano provjetravanje sa rekuperacijom topline, predgrijanje/hlađenje sa zemljanim kolektorom ulaznog zraka te njegovo kasnije dogrijavanje.
Grijanje prostorija osigurati preko dogrijavanja zraka provjetravanja iz spremnika PTV + grijanje manjim split klima uređajem (inverterske tehnike) + u ekstremnim danima grijanje el. otporom preko npr. mramoterm ploča. Grijanje PTV osigurati preko kombi-bojler-klima uređaja (MB-frigo) koja ima u spremniku PTV i el. otporni grijač za alternativno grijanje.

Dakle aktivni sustavi buduće pasivne kuće bi se sastojao od:
- zemljanog kolektora sa rasolinom za temperiranje ulaznog zraka sustava provjetravanja
- rekuperator topline povezan sa centralnim sustavom razvoda provjetravanja
- sustav za dogrijavanje zraka provjetravanja koji uzima toplinu iz spremnika PTV
- dvije inverterske kombi-klime za obe etaže koje griju PTV, dogrijavaju/hlade konvektivno preko unurašnjih jedinica prostor
- alternativna sigurnost grijanja osigurana nekim el. otpornim ogrijevnim tijelima
Ovakav aktivni sustav ne bi trebao biti skup, a davao bi brzu regulaciju kućne klime.
Molim vas za prijedloge i komentare iznesenog!

Ja bih na tvom mjestu ulazni zrak dogrijavao toplinskom pumpom i zemljanim plošnim kolektorom ili vodom iz bunara. To sam vidio uživo i stvar funkcionira dobro.

Zbog visine investicije u toplinsku crpku koja ima izvor topline u zemlji ili podzemnoj vodi nisam je uzeo u obzir.

Potrošnu toplu vodu (PTV) grijem već sad sa kombi-klimom i to provjereno dobro radi - samo trebam spremnik PTV sa cijevnim registrom za dogrijavanje ulaznog zraka i potrebnu regulaciju, a sama kombi klima grije i konvektivno unutarnjom jedinicom prostor, a kod hlađenja toplinu prebacuje u spremnik PTV.
Cijena sa montažom inverter kombi klime je cca. 10 000 kn.

Jel to previše? - pogledajte cijene instalacije topl. crpke zemlja/voda ili voda/voda + razvod grijanja/hlađenja + spremnik PTV.

Koju kombi-klimu imaš?
Namoj mi samo reći da je HAIER.

Da Haier KOS 12i.
Imam je godinu dana i ušteda na pretplati zbog PTV i nešto dogrijavanja i hlađenja na el. energiji je samo 3 000 kn.
Radi zasad odlično.

@viz: Po svemu ti si se ozbiljno primio zadatka. Probaj ubaciti u kalkulaciju slijedeće podatke:

- vakuumska cijev fi 57mm zajedno sa kapilarom za kolektor košta u Kini cca 4$
- geotermalna toplinska pumpa (Copeland kompresor, Hitachi upravljanje, USA izmjenjivači) od 20 kW košta manje od 2000$
- LCL prijevoz je po kubiku cca 120$
- max iznos carine je uglavnom 10%

Kolektore proizvoljne dužine/površine možeš polotati sam ili uz pomoć nekog sa više iskustva ako je to potrebno. Konstrukcija je trivijalna. Široka bakrena cijev u koju su ubodene zalotane puškice u koje se samo utakne ekspanzioni dio kapilare. Takva sabirnica je zatvorena u plehnatu kutiju i izolirana pur pjenom ili kamenom vunom. Time se može zagrijati podzemna cisterna ili se može pristupiti nekom od brojnih mogućih rješenja. Mala geotermalna toplinska pumpa od 7kW (850$) može biti ispomoć. Tako mala pumpa ne treba puno iskopa.

Uzmimo kao primjer uvoz 20kW pumpu:

- cijena 2000$ = 10,000kn ( zaokruženo na 5kn za 1$ )
- transport 120$ = 600kn
- troškovi špeditera: max 1000kn, a u praksi cca 200-300kn. Carinska garancija 60kn. Pristojba po fakturi 20kn

Ugrubo 11000*1,1*1,23 = 14,883 kn sa PDV-om

Isto vrijedi za cijevi, a prijevoz 20 stopni kontejner računaj cca 1000$. Možeš uzeti i par kubika po gornjoj gruboj računici.