Samogradnja TP voda-voda
da li ćeš staviti međuizmjenjivač:
- pothlađivanje kapljevitog freona koji dolazi na ekspanzijski ventil
- pregrijavanje plinovitog freona koji odlazi iz isparivača
- povećati će se učinkovitost cijelog sustava njegovom instalacijom
internal heat exchanger - međuizmjenjivač
međuizmjenjivač će napraviti da će točka 5 otići u lijevo na dijagramu, a točka 1 malo u desno
- pothlađivanje kapljevitog freona koji dolazi na ekspanzijski ventil
- pregrijavanje plinovitog freona koji odlazi iz isparivača
- povećati će se učinkovitost cijelog sustava njegovom instalacijom
internal heat exchanger - međuizmjenjivač
međuizmjenjivač će napraviti da će točka 5 otići u lijevo na dijagramu, a točka 1 malo u desno
@ Eygon
Međuizmjenjivač (ili pothlađivač kapljevine) se uglavnom stavlja da bi se dodatno ohladila kapljevina iz kondenzatora a prije ulaska u termoexpanzijski ventil i time poboljšalo isparavanje.
Kako ću TP koristiti samo za grijanje mislim da više svrhe ima u rashladnim komorama.
Nadam se da sam izmjenjivače dobro proračunao i da će mi pothlađivač biti suvišan.
Međuizmjenjivač (ili pothlađivač kapljevine) se uglavnom stavlja da bi se dodatno ohladila kapljevina iz kondenzatora a prije ulaska u termoexpanzijski ventil i time poboljšalo isparavanje.
Kako ću TP koristiti samo za grijanje mislim da više svrhe ima u rashladnim komorama.
Nadam se da sam izmjenjivače dobro proračunao i da će mi pothlađivač biti suvišan.
bilo bi dobro da koristiš sustav podne mreže i za hlađenje tijekom ljeta na taj način pomažeš zemlji da se regenerira prije zime i da se postigne dovoljna temperatura zemlje prije nove sezone grijanja
ovisno koliko ima cijevi i kakvo će biti toplinsko opterećenje može se računati s različitim rezultatima od zaleđivanja zemlje oko cijevi do kraja sezone pa sve do stabilnog rada sustava ako je veliko kolektorsko polje
no ovo su sve teorijska razmatranja, nikada se ne zna kako će se kolektorsko polje ponašati dok se ne pokrene dizalica topline i testira sustav nakon godinu dvije rada
ovisno koliko ima cijevi i kakvo će biti toplinsko opterećenje može se računati s različitim rezultatima od zaleđivanja zemlje oko cijevi do kraja sezone pa sve do stabilnog rada sustava ako je veliko kolektorsko polje
no ovo su sve teorijska razmatranja, nikada se ne zna kako će se kolektorsko polje ponašati dok se ne pokrene dizalica topline i testira sustav nakon godinu dvije rada
U planu mi je pasivno hlađenje, dakle dogrijavanje zemljanog kolektora ljeti.
Što se tiče zemljanog kolektora, šahtu sam završio a idući tjedan mi dolazi kolega pa će mi na krajeve PEHD cijevi koje završavaju u šahti povariti redukcije na navoj od 1".
Redukcije se vare PEHD elektrospojnicama, tako da su spojevi prilično pouzdani.
Zatim na te spojeve idu ventili (regulaconi, za svaki krug po jedan par) i sve skupa završava u razdjelniku od 6/4".
Kasnije ću provesti instalaciju od šahte do kuće, točnije dvije pehd cijevi promjera 6/4" od šahte do TP.
Što se tiče zemljanog kolektora, šahtu sam završio a idući tjedan mi dolazi kolega pa će mi na krajeve PEHD cijevi koje završavaju u šahti povariti redukcije na navoj od 1".
Redukcije se vare PEHD elektrospojnicama, tako da su spojevi prilično pouzdani.
Zatim na te spojeve idu ventili (regulaconi, za svaki krug po jedan par) i sve skupa završava u razdjelniku od 6/4".
Kasnije ću provesti instalaciju od šahte do kuće, točnije dvije pehd cijevi promjera 6/4" od šahte do TP.
koliko ima primjera da su ljudi napravili podno grijanje i da nisu stavili regulacijske ventile na povratne vodove, ima nebrojeno primjera i svi funkioniraju 
regulacijski ventil nije nužno potreban, to je samo fino ugađanje tokova po krugovima
no ima jedan model povezivanja cijevi koji će osigurati jednaki protok kroz sve cijevi i nećeš trebati regulacijske ventile
Tiechelmann distribucija, ta je distribucija korištena masovno dok nisu postojali regulacijski ventili, logično povezivanje cijevi da se stvori jednaki protok
voda uđe na razdjelniku u prvu cijev, a vrati se na sabirniku u zadnjoj cijevi, i tako redom
ako je broj koljena i lokalnih otpora približan protoci se neće puno razlikovati, i temperature povratnih vodova neće puno odstupati
kada se svi vodovi vrate u sabirnik u njemu će se pomiješati sve struje i postići će se neka temperatura glikola s kojom se ulazi u dizalicu
uglavnom, regulacijski ventili nisu baš toliko nužni da sustav ne bi mogao funkcionirati i bez njih
da se uštediti i da se oni ne stave
regulacijski ventil nije nužno potreban, to je samo fino ugađanje tokova po krugovima
no ima jedan model povezivanja cijevi koji će osigurati jednaki protok kroz sve cijevi i nećeš trebati regulacijske ventile
Tiechelmann distribucija, ta je distribucija korištena masovno dok nisu postojali regulacijski ventili, logično povezivanje cijevi da se stvori jednaki protok
voda uđe na razdjelniku u prvu cijev, a vrati se na sabirniku u zadnjoj cijevi, i tako redom
ako je broj koljena i lokalnih otpora približan protoci se neće puno razlikovati, i temperature povratnih vodova neće puno odstupati
kada se svi vodovi vrate u sabirnik u njemu će se pomiješati sve struje i postići će se neka temperatura glikola s kojom se ulazi u dizalicu
uglavnom, regulacijski ventili nisu baš toliko nužni da sustav ne bi mogao funkcionirati i bez njih
da se uštediti i da se oni ne stave
Slažem se sa tobom ali..
Za svoju tp sam kupio cirkulacione pumpe koje imaju AUTOADAPT funkciju koja analizira potrebe sistema i optimalno prilagođava rad potrebama sistema.
Ukratko, prigušenjem reg. ventila smanjujem protok glikola u tp i time ujedno smanjujem snagu pumpe koja se kreće u rangu 5-25W za NMT25/40/130 i 5-50W za NMT 25/60/130 (A en. razred).
Kada su ventili potpuno otvoreni pumpe rade maximalnom snagom tj. 25w ili 50W.
Po proračunu, idealan protok kroz isparivač mi iznosi 1113kg/h na strani glikola a pumpa je u stanju isporučiti preko 2000kg/h pri zadanom padu tlaka u cijevima i kroz isparivač.
Kroz kondenzator mi je potrebno 690kg/h.
Odustao sam od grundfosa i uzeo IMP NMT25/40/130 za kondenzator i IMP NMT25/60/130 za isparivač a po preporuci prijatelja servisera koji je zastupnik za oba proizvođača.
Ako sam ga dobro shvatio, kod Grundfosa se u slučaju kvara mijenja kompletan rotor, koji je jako skup dok se kod imp-a mijenja samo pokidan dio na rotoru (tako nekako).
Za svoju tp sam kupio cirkulacione pumpe koje imaju AUTOADAPT funkciju koja analizira potrebe sistema i optimalno prilagođava rad potrebama sistema.
Ukratko, prigušenjem reg. ventila smanjujem protok glikola u tp i time ujedno smanjujem snagu pumpe koja se kreće u rangu 5-25W za NMT25/40/130 i 5-50W za NMT 25/60/130 (A en. razred).
Kada su ventili potpuno otvoreni pumpe rade maximalnom snagom tj. 25w ili 50W.
Po proračunu, idealan protok kroz isparivač mi iznosi 1113kg/h na strani glikola a pumpa je u stanju isporučiti preko 2000kg/h pri zadanom padu tlaka u cijevima i kroz isparivač.
Kroz kondenzator mi je potrebno 690kg/h.
Odustao sam od grundfosa i uzeo IMP NMT25/40/130 za kondenzator i IMP NMT25/60/130 za isparivač a po preporuci prijatelja servisera koji je zastupnik za oba proizvođača.
Ako sam ga dobro shvatio, kod Grundfosa se u slučaju kvara mijenja kompletan rotor, koji je jako skup dok se kod imp-a mijenja samo pokidan dio na rotoru (tako nekako).
@Eygon
Willo stratos pico je pumpa koja ima mogućnost programiranja svih funkcija i jako mi je zapala za oko u početku mog projekta.
Međutim za cijenu od oko 400 Eura/kom. mislim da se ne može amortizirati ni kroz 20 godina.
Razlika u cijeni IMP-a i navedene pumpe iznosi 200 eura (Willo je duplo skuplja), što mi je svakako neprihvatljivo, a razlika u potrošnji je svega 2W u korist Will-a i to samo pri najmanjoj brzini.
Nadalje, kako radim na održavanju klima i ventilacionih sustava imam dobro iskustvo sa cirkulacionim pumpama raznih proizvođača.
Willo su pumpe koje mi se najviše kvare.
Da razjasnimo, ni IMP nije nešto najbolje ali rade solidno i do sada nisam imao većih problema sa njima pa sam se odlučio za njih.
Mislim da im je dosta dobar omjer cijena/kvaliteta.
Willo stratos pico je pumpa koja ima mogućnost programiranja svih funkcija i jako mi je zapala za oko u početku mog projekta.
Međutim za cijenu od oko 400 Eura/kom. mislim da se ne može amortizirati ni kroz 20 godina.
Razlika u cijeni IMP-a i navedene pumpe iznosi 200 eura (Willo je duplo skuplja), što mi je svakako neprihvatljivo, a razlika u potrošnji je svega 2W u korist Will-a i to samo pri najmanjoj brzini.
Nadalje, kako radim na održavanju klima i ventilacionih sustava imam dobro iskustvo sa cirkulacionim pumpama raznih proizvođača.
Willo su pumpe koje mi se najviše kvare.
Da razjasnimo, ni IMP nije nešto najbolje ali rade solidno i do sada nisam imao većih problema sa njima pa sam se odlučio za njih.
Mislim da im je dosta dobar omjer cijena/kvaliteta.
glavno da tera vodu kroz cijevi I šahta se privodi kraju,još tlačna proba svakog kruga i zatrpavanje!
Trebao bi savjet kako hidro-izolirati ulaze cijevi u šahtu kroz proture.
Znači neki vodonepropusan spoj proture i cijevi, da mi kišnica i podzemne vode ne ulaze u šahtu.
Razdjelnik planiram napraviti od vargoterm t-komada 50mm, točnije 50/32/50mm.
https://picasaweb.google.com/dejakovmei ... 6353334594
Trebao bi savjet kako hidro-izolirati ulaze cijevi u šahtu kroz proture.
Znači neki vodonepropusan spoj proture i cijevi, da mi kišnica i podzemne vode ne ulaze u šahtu.
Razdjelnik planiram napraviti od vargoterm t-komada 50mm, točnije 50/32/50mm.
https://picasaweb.google.com/dejakovmei ... 6353334594
postoje proturnni elementi koji se ugrađuju u sam beton od gume su, a onda kroz njega prolazi cijev, no sada ti je to kasno ugrađivat kada si sve zabetonirao
te proturne cijevi srećavaju oštećenja plastike ako dođe do pomicanja šahte te ujedno sprećavaju ulazak vode u šahtu
a sada naknadno, ne znam probaj smolom ili nekakvim trajnoelastičnim kitom
te proturne cijevi srećavaju oštećenja plastike ako dođe do pomicanja šahte te ujedno sprećavaju ulazak vode u šahtu
a sada naknadno, ne znam probaj smolom ili nekakvim trajnoelastičnim kitom