Grijanje ventilacije klimom

[who]

Viz, mislim da dobro razmišljaš. Ja sam već drugu zimu u kući, pa sam iskusio stvari s ventilacijom, dogrijavanjem i sl. Kad smo se useljavali, bio sam nesiguran u mnogo čemu, pogotovo što sam većinu stvari smišljao sam, najviše uz pomoć pročitanog na forumima i Internetu. Sad već puno hrabrije razmišljam. Moja kuća nije pasivna (iako sam htio da bude, al to je druga tema), ali je niskoenergetska. Prošle smo godine potrošili cca 5000 kWh tj. oko 35 kWh/m2. Prošlih smo dana, kad su temperature bile u Zg od-12 do -5 trošili cca 50 kWh dnevno. Znači, u slučaju konstantnog rada, snaga od nešto više od 2 kW bi bila dovoljna. Tj. prosječna klima od 3,5-4 kW bi bila sasvim dovoljna.

Grijanje samo preko ventilacije je moguće, bez većih problema. Naravno uz pretpostavku malih gubitaka topline. Jedan od problema je suh zrak. Mislim da to nema veze s načinom grijanja, nego samo s količinom zraka koji se provjetrava. Jer hladan vanjski zrak, koji se u kući zagrije na sobnu temperaturu, postaje dosta suh. A ako je pak, protok premali ne može prenijeti dovoljno topline. Postoje rekuperatori koji ujedno izmjenjuju i vlagu u zraku, no oni su rijetki, tako da se nisam usudio kupiti jednog takvog.

I mi smo razmišljali o dodatnoj klimi koju bismo postavili u najveći prostor u kući (dnevna soba, kuhinja, blagovaona, stepenice, hodnik, ulaz). Pri tom je mana što ne možemo postaviti unutarnje jedinice u svaku prostoriju (tj. možemo, ali to bi već bio priličan zahvat) te buka (tj. zvuk) koju bi ta unutarnja jedinica unijela u sobu.

Jedno od rješenja bi bilo da se sustav ventilacije napravi tako da ima veći protok, pri čemu bi dio zraka dolazio izvana, a dio bi cirkulirao unutar kuće. Pri tome bi se taj drugi dio zraka uzimao iz npr. dnevne sobe. Tu sad treba vidjeti da li bi sam ventilator unutarnje jedinice klime mogao pokrivati daj dio ili bi to trebalo riješiti drugim ventilatorom.

Da odgovorim na tvoje pitanje. U slučaju kad se ventilirani zrak ne dogrijava, a temperatura u kući je ugodna, nama nije problem. Naprotiv. Prvo zato, jer se taj zrak osjeti samo na mjestu direktno ispod rešetke (mi imamo stropne rešetke). A drugo, jer čak osvježava klimu u sobi. Jer osjet hladnijeg zraka stvara dojam da u sobu ulazi fini čisti zrak izvana, što je točno. No, kad se zrak dogrijava, taj se osjećaj gubi. Nešto slično kao kad otvoriš prozor i udahneš vanjski zrak.

Još jedna ideja. U slučaju dovoljno velikog podruma, prilično sam siguran da je moguće smjestiti vanjsku jedinicu klime u isti. Naravno, opet uz uvjet ne prevelike potrošnje kuće. Time imaš sigurnost za slučaj niskih temperatura i nestaje potreba za dodatnim električnim radijatorima.

I još bih pitao, o kakvom osjećaju paleži govoriš ako zrak prijeđe 50? Mislim da to nije točno, jer je temperatura zraka na izlazu iz unutarnje jednice klime i do 60, a ne osjeti se palež.

[who]

Još jedna stvar. Naše osnovno grijanje je električno podno grijanje. Uz našu potrošnju te uzevši u obzir niske početne troškove, nepotrebu održavanja sustava i to da nemamo plin, odluka nije bila loša.

No, sad ipak pokušavam smanjiti troškove grijanja, pa pokušavam preko ventilacije i upotrebe klime promijeniti način grijanja. Pri tom smo se već prilično navukli na podno grijanje, pa nam je malo žao. Definitivno nemaju pravo oni koji kritiziraju podno grijanje, pogotovo u dobro izoliranoj kući. Tako da bi da sad idem radit, vjerojatno napravio vodeno podno grijanje, makar u početku grijao vodu na struju (naravno uz dovoljno velik pufer da možemo koristiti samo noćnu tarifu). A kasnije preko klime i eventualno uz dodatak solarnih kolektora (upitna financijska isplativost, ali definitivno ekološki). Time bi, uz najobičniju jeftinu klimu cijena kWh bila izvrsnih 15 lipa (noćna tarifa 0,46 lipa/kWh i COP klime 3:1) ili bolje. A uz skupe klime s većim COP-om i dosta bolje. Pri tom se dodatno kod podnog grijanja za istu ugodu može smanjiti temp. prostorije za 1 stupanj, pa je i to bonus.

[viz]

...Jedan od problema je suh zrak. Mislim da to nema veze s načinom grijanja, nego samo s količinom zraka koji se provjetrava. Jer hladan vanjski zrak, koji se u kući zagrije na sobnu temperaturu, postaje dosta suh. A ako je pak, protok premali ne može prenijeti dovoljno topline. Postoje rekuperatori koji ujedno izmjenjuju i vlagu u zraku, no oni su rijetki, tako da se nisam usudio kupiti jednog takvog...

Hvala Vam za odgovor. Drago mi je za čuti da ste zadovoljhni sa ventilacijskim sustavom i da želite podijeliti utiske korištenja :-)

Problem suhog zraka je sigurno jedan od problema zimske klime. Jasno mi je da se grijanjem zraka snižava rel. % vlage u zraku.

Svi oni koji još misle da zid mora "disati" provodeći vodenu paru ovime mogu prestati brinuti o tome - provjetravanje je to koje će osigurati da nema kondenzacije vlage (uz smanjenje utjecaja toplinskih mostova i toplinsku izolaciju, te zrako-zabrtvenost oplošja kuće) odvodeći proizvedenu vlagu van kuće. Bitno je samo da se vlaga ne kondenzira u zidu i tako spriječe moguće štete zida i spriječi smanjenje toplinske izolacije kuće.

Kakvih je karakteristika Vaš rekuperator i koliki je % rel. vlažnosti zraka kad su vani temperature niske? Koji to rekuperatori provode i latentnu toplinu vlage u zraku osim npr. Santos od Paul-a ili Zehnder-a?

http://www.comfosystems.de/Wohnungsl%c3 ... -h,69.html

http://www.paul-lueftung.net/downloads_ ... glisch.pdf

Kad je kuća dobro toplinski izolirana sa minimalnim utjecajima toplinskih mostova (ravnomjerna raspodjela temperature po prostoru), po istraživanjima je bolje da je temperatura zraka niža (18 do 20°C). To potvrđujete i Vi sa izjavom kako nije problem ako se ne dogrijava ulazni zrak u prostoriju, već donosi osjećaj svježine. Rel. vlaga po tom istraživanju ima utjecaj na ugodu boravka samo kad su temp. prostorije više (23 do 28°C) i što je niža rel. vlažnost to je % nezadovoljnih klimom u prostoriji niži (no rel. vlaga nema toliki utjecaj na neugodu kolki utjecaj ima temperatura - osim kad je temp. viša od 28°C).

Zahvaljujući Vama možda odustanem od ideje dogrijavanja zraka sustava prozračivanja. Time smanjujem investiciju, a ne gubi se ništa na ugodi.
Zagrijavanje bi bilo preko dvije kombi klime (za svaku etažu po jedna) koje griju i PTV i hlade prostor. Sigurnosti radi (kvara klima uređaja) koristio bih i nekoliko mramoterm ploča koje smo dobili sa stanom.

Kod pasivne kuće sa optimalnim direktnim solarnim dobicima kad su jako niske temperature - nije potrebno dodatno grijanje zbog vedrog dana koji omogućava solarne dobitke koje masivni zid i pod akumulira za potrebe noći. Kod temperatura oko 0°C i kod magle - inverter klima uređaj radi sasvim OK grijući kuću. Skupe toplinske crpke sa izvorom topline u tlu su po meni stoga u pasivnoj kući nepotrebne.

Osjećaj paleži daje osjećaj "suhoće" zraka i često ga spominju korisnici centralnog toplovodnog grijanja sa radijatorima u režimu 90/70°C ili malo nižem. Kako u svakom uobičajenom zraku ima puno čestica, one na višim temp. površine grijaćeg elementa od cca. 50°C pougljene. Vide se npr. tamne mrlje na zidu iznad radijatora, te nalijepljena prašina sa donje strane radijatora. Pougljenjene čestice nadražuju grlo i meni osobno to i nije neka ugoda. Kombi-klima nam grije PTV do max. 50°C sa rashladnim sredstvom (viša temp. se postiže samo sa el.otpornim grijačem u spremniku PTV), a prašinu čisti sa sustavom filtera ispred izmjenjivača topline unutarnje jedinice. Tako da znam da klima uređaj ne stvara osjećaj paleži, a npr. neke konvektorske el.otporne grijalice itekako (često se u marketinškim materijalima nekih modela npr. Glamox spominje kao prednost niža temperatura površina koje griju okolni zrak upravo zbog ovog problema). Klima ne grije zračenjem što je meni isto prednost.

[who]

Pozdrav,

Predlažem da prijeđemo na ti. No do potvrde s vaše strane ću se i ja malo distancirat .

Hvala na odgovorima.

Slažem se s komentarom o disanju kuće. Prije gradnje kuće sam imao sliku o tom kao nečem pozitivnom. No nakon što sam upoznao problematiku (bar donekle), mi to izgleda kao zaostatak iz prošlosti. Kuću treba prozračivati. Ili otvaranjem prozora ili sustavom ventilacije. A ne raditi rupe po zidovima kroz koje će zrak konstantno cirkulirati. Točno je da propuštanje zraka u kuću izvana, isušuje zrak unutra. Ali i doprinosi toplinskim gubicima. Kod situacija gdje je problem pretjerano vlaženje uvijek se preporuča kratkotrajno jako luftanje (propuh) svakih nekoliko sati, nego konstantno lagano propuštanje zraka (npr. prozor na kip). Iako čak postoje i prozori koji imaju mehanizam za propuštanje zraka. A naravno vlaženje u konstrukciji ili na unutarnjoj površini zida je druga stvar i ovisi primarno o strukturi zida.

Vlažnost, ako nije previše hladno (do cca 0), je kod nas, iznad 40%. Trenutno je oko 45. Kad je ispod -5 (ili -8 ) padne na 33%. Tad ipak stavimo u dnevnu sobu ovlaživač (manji) i onda bude oko 36%.

Naš rekuperator je Topo od firme Drexel und Weiss iz Austrije. Deklarirani povrat topline je 85%. Prema mojim mjerenjima je tu negdje (preko 80% sigurno). Kod odabira sam pazio i na razinu buke u kanalima, a tu je naš Topo vrlo dobar. Još jedan savjet. Kod razvoda kanala je potrebno paziti na zvučnu izolaciju između pojedinih prostorija. Mi zato imamo prigušivače zvuka kod svake rešetke. Druga varijanta je da svaka rešetka ima svoj kanal te da se svi kanali skupljaju na jednom mjestu. Mi imamo prvu varijantu i u redu je. Mana je što prigušivači traže dodatan prostor u stropu ili zidu, a prednost je manja ukupna duljina kanala.

Ako se dobro sjećam, mislim da i Helios ima jedan rekuperator s povratom vlažnosti zraka.

Ovaj Heierov uređaj koji imate mi se čini super. Da sam za to znao kad sam smišljao tehniku kuće, vrlo vjerojatno bi se našao i kod nas.

Mi za PTV imamo toplinsku pumpu bojler od Gorenja. Postoji i sličan od Vaillanta. Za sad radi dobro. Čak sam predlagao dobavljaču da bismo koristili drugi toplinski izmjenjivač u bojleru za grijanje toplog zraka ventilacije, no zbog ipak slabije snage (1,8 kW) oni su me odgovorili od toga.

Oko grijanja na jednom mjestu i razvoda u ostale prostorije još malo razmislite. Primjer koji navodite s uzimanjem toplog zraka iznad kamina je zanimljiv i čini se ok. No on podrazumijeva, kao što i navodite, usis u dnevnoj sobi. Također je točno da zrak koji cirkulira po kući prenosi toplinu. No samo u prostorije u koje dolazi, tj. u kupaonu i kuhinju. Ali u sobama (dječjim, spavaćim) - ne. U stvari samo djelomično, jer se veća izlazna temperatura zraka iz prostorija u rekuperator odražava i na veću ulaznu u prostorije, ali to je ipak umanjeni efekt (zrak koji dolazi iz rekuperatora nije 17, nego 18 - nedovoljno).
Imam vlastiti primjer. Trenutno grijemo uglavnom dnevnu sobu. Pošto je to ista prostorija kao i kuhinja, naravno i kuhinja je na toj temperaturi. Također je i kupaona u kojoj se zrak usisava i vraća u rekuperator slične temperature. I ulazni prostor kroz koji zrak prolazi na putu do kupaone također. No u spavaćoj sobi u koju se upuhuje zrak iz rekuperatora je, ako se ne grije, temperatura niža cca 2 stupnja. Tome doprinosi nedogrijavani zrak iz rekuperatora. Za spavaću sobu bi to čak i bilo ok, ali ako se radi o dječjoj ili radnoj sobi, onda ne.

[viz]

Pozdrav,

možemo biti na ti i želim svako dobro u novoj godini

Evo savjeta koje daje Paul (po meni firma sa odličnim proizvodima), a odnose se na razmišljanje o uvođenju prisilnog prozračivanja:

Zašto sustav prozračivanja sa rekuperacijom?
Odluka za uređaj prisilnog prozračivanja u novoj kući ili u kući koja se temeljito obnavlja ne treba biti teška. Glavni razlozi za to su:
a) Moderne zgrade imaju gotovo za zrak zabrtvljen omotač, stoga „prirodnog prozračivanja“, koje je kod starih slabo brtvenih objekata dovoljno, gotovo nema. Tad je zrak loš, pojavljuje se zidna plijesan i neugodan osjećaj. Otvaranje prozora je inače uobičajen način prozračivanja, ali nije jednakomjerno, ugodno (puše hladan – ljeti vruć – zrak) i energijski je rastrošno, te nam kroz prozor dolazi u zgradu prljavština, prašina i insekti.
b) Jednakomjerno prozračivanje sa oko pola do jedne izmjene svega zraka na sat nam daje veliku kvalitetu stanovanja (stalno svjež zrak, odstranjivanje neugodnih mirisa, jednakomjeran raspored topline u zgradi ili stanu...), za razliku kad prozračivanje prepustimo povremenom otvaranju prozora koje to nužno sanitarno stanje ne dostiže.
c) Dobro toplinski zaštićene zgrade zahtijevaju za prozračivanje više energije nego za samo grijanje, stoga gotovo nema energetski štedljivih kuće bez modernog sustava prozračivanja.
d) Ako smo alergični na cvjetni pelud ili nas muče mirisi okoliša, sustav prozračivanja sa posebnim filtrima ih može očistiti.
e) Sustavi prozračivanja možemo upotrijebiti za djelomično grijanje ili hlađenje prostorija što je jednostavno i ekonomično. Sustav prozračivanja može grijati ili hladiti sa najvećom snagom oko 2,5 kW što je solidna ali nedovoljna snaga u niskoenergetskoj kući, dok je u pasivnoj (superizoliranoj) kući ta snaga potpuno dovoljna za potpuno grijanje i hlađenje kuće.
f) Uređaj za prozračivanje jednakomjerno raspoređuje toplinu po kući, jer često dolazi do većih temperaturnih razlika u kući u slučajevima kad npr. Sunce zagrije prostorije na južnoj strani ili kad naložimo kamin.
g) Priprema stana ili kuće na sustav prozračivanja zahtijeva samo minimalna ulaganja, najveći trošak se napravi kad je objekt gotov i kad se ugrade uređaji. Ako imate kakva dvoumljenja jel' bi sustav ugradili ili ne, bitno je zapamtiti: početno potrebno ulaganje u pripremu kuće na sustav prozračivanja je minimalne financijske veličine (od 500 do 1000 €).
h) Sa predpripremom stana ili kuće na sustav prozračivanja, objekt je vrjedniji nego bez toga. Za nekoliko godina sustavi prozračivanja će biti dio standardne opreme stanova i kuća.


Zanimljivo je kod rekuperatora - tu svi daju marketinške vrijednosti iskorištenja po EN 308 koji je daleko veći nego u stvarnosti. Tako da vaš rekuperator ima po passiv.de certifikatu 76% iskoristivost.

http://www.passiv.de/01_dph/UntBH/Herst ... t-topo.pdf

Zanimljivo je i da npr. Paul Santos F -model

http://www.paul-lueftung.net/downloads_ ... glisch.pdf

ima zbog povrata vlage iskoristivost po EN 308 od 127%, a inače običan izmjenjivač ima 92,7% iskoristivost, a po passiv.de običan izmjenjivač ima 84% iskoristivost.

http://www.passiv.de/01_dph/UntBH/Herst ... 370-DC.pdf

Jel' imaš uređaj za predgrijanje/predhlađenje vanjskog ulaznog zraka u rekuperator i kakve je izvedbe (el. otporni grijač, zračni zemljani kolektor ili glikol-zemlja izmjenjivač sa izmjenjivačem glikol-zrak)?

Npr. ja bih napravio nešto slično ovom:

http://www.sole-ewt.de/index-e.html

Hvala za predočenje problema dječjih i radne sobe kod grijanja!

Tu sam se rukovodio samo sljedećim natpisom:

Moderni, dobro toplinski zaštićeni i zrako-zabrtveni grijani objekti dosižu jako nisku potrebu za energijom za grijanje, a više od pola sve potrebne grijaće energije potrebna je za pokrivanje ventilacijskih gubitaka koje nastaju kod izmjene zraka. Ako nema dobre izmjene zraka, u tim prostorima se loše osjećamo, na zidovima se nakupljaju plijesni... Prozračivanje preko proreza prozora ili sa djelomično otvorenim prozorima je nejednakomjerno, neugodno za korisnike i energetski rastrošno, a uz to kroz prozore dolazi još i nečistoća u zraku, buka i insekti.
Zato je prisilno prozračivanje sa filtracijom ulaznog zraka i rekuperacijom otpadne topline prije nužnost nego luksuz. Uređaj za prozračivanje se sastoji iz sljedećih sastavnih dijelova:
a) Dovod zraka izvana do uređaja za prozračivanje: u tom dijelu trebamo zagrijati zrak, ako je njegova temperature ispod plus 5°C kako ne bi došlo do zamrzavanja u rekuperatoru topline. To se može izvesti na tri načina: sa električnim predgrijanjem, sa zemljanim prijenosnikom topline ili sa prijenosnikom topline (voda-zrak) vezanim na sustav centralnega grijanja.
b) Uređaj za prozračivanje sa filtrima i dva ventilatora za usis zraka i distribuciju zraka po objektu. Sa regulacijom snage oba ventilatora odaberemo razliku tlaka između okoliša i unutrašnjosti zgrade i količinu izmjene zraka. Uređaji za prozračivanje trebaju imati kapacitet od 0,5 do 1,0 izmjene cijelog volumena na sat. Kvaliteta (i cijena) uređaja određuje toplinsko iskorištenje rekuperacije otpadne topline koje je između 75 i 98%.
c) Razdjelnik dovodnog i odsisnog zraka je razdjeljen na dva pretinca, svaki pretinac sa otvorom (Ø 160 mm) za vezu sa uređajem za prozračivanje i više otvora (Ø 80 mm) koji se sa fleksibilnim cijevima povežu sa svim dovodnim i odsisnim kanalima.
d) Regulatori protoka (Ø 80 mm) su ugrađeni u svaku dovodnu i usisnu granu prozračivanja na usisnoj strani. S tim regulatorom pneumatski uravnotežimo sustav, tako da je izmjena zraka jednakomjerna po svim prostorima, bez obzira na dužinu kanala i zračnim otporima u njima.
e) Razvodni kanali su razvedeni u području toplinske izolacije plivajućeg poda, stoga su najviši 50 mm (50 x 100 mm), kad ih razvodimo preko betonske ploče ili po zidovima mogu biti okrugli promjera 80 mm. Ako je objekt dvoetažan, najbolje ih je razvesti iznad betonske ploče koja je među etažama. Do svakog obitavajućeg prostora (nikako u kupaonicu, sanitarije ili kuhinju) dovedemo dovodni kanal. U donjoj etaži su ispusti na stropu, u gornjoj etaži u tlu ili oko 20 cm iznad tla u zidu. U svakoj etaži su rešetke za upuhivanje po mogućnosti na stropu iznad prozora, iako je moguće postaviti ih na zidu ili iznad tla (npr. iza radijatora). Usisni kanali se postave samo u kuhinji, sanitarijama i kupaonicama, najbolje ispod stropa ili u stropu, iznad WC-a i iznad kuhinjskih elemenata u kuhinji. U kuhinji ne usisavamo zrak iznad štednjaka jer bi se nečistoća nakupila u cijevi prozračivanja (zrak usisavamo iznad kuhinjskih ormara), zato nad štednjakom za potrebe kuhanja ugradimo napu sa aktivnim ugljem. Kanale razvedemo tako, da se ne križaju.
f) Da bi zrak dolazio iz obitavajućih prostora u prostore gdje usisavamo zrak, potrebno je ugraditi rešetke za prozračivanje, podrežemo vrata ili ugradimo rešetke u zid (iznad vratiju).
g) Ako je u kući predviđen kamin, potrebno je do kamina dovesti poseban kanal za dovod vanjskog zraka i uređaj za prozračivanje opremiti sa posebnom automatikom, koja osigurava da je u unutrašnjosti objekta uvijek nadtlak koji onemogućuje propuštanje dimnih plinova iz kamina u obitavajući prostor.
h) Sustav prozračivanja zahtjeva redovito održavanje, te redovitu zamjenu filtera za zrak.
i) Sustav prozračivanja troši zanemarivu količinu električne energije za pogon ventilatora (50 do 150 W), dakle nema straha od tih troškova, a sustav prozračivanja treba stalno raditi!
Ocjena troškova: 5 000 do 8 000 € za kuću.


Hvala ti za pojašnjenje razvodnog načina sa grananjem ili sa tzv. oktopus centralnim razvodom preko razdjelnika koji ima u sklopu i prigušivač buke.
Kod kamina se mislilo valjda na uzimanje zraka odmah iznad kamina gdje vrući zrak preko rekuperatora grije cijelu kuću. No ipak ću razmisliti i o mogućem radijatorskom razvodu (niskotemperaturnom) po radnoj i spavačoj sobi (npr. MAK uređaj od MB Friga).

http://www.haier.com.hr/wp-content/uplo ... 2009_a.pdf

[who]

Svima sve najbolje u 2010.!

Viz, kad planiraš graditi kuću? Uskoro? Uz svu muku oko gradnje (naravno još uvijek nije sve gotovo ) i majstora, nekako u najboljem sjećanju mi je ostalo upravo ovo planiranje elemenata pasivne kuće i načina grijanja. Čini mi se da si ti i bolje informiran nego što sam ja bio.

Što se tiče Paul-a i meni se čini super. Čitao sam pozitivne komentare i na nekim njemačkim forumima. Jeftin doduše nije. Ja sam im bio poslao jedan mail, na koji nisu odgovorili i tu je stalo. I inače jedan od problema je bio što nisu svi uređaji dostupni kod nas. U početku sam razmišljao o kompaktnom uređaju za pasivne kuće koji sadrži ventilator, rekuperator te malu toplinsku pumpu koja grije PTV i dogrijava zrak. Postoji jedan od Viessmana koji mi se prilično svidio. Zvao sam ih. Nikad takav nisu prodali te nisu imali nikoga tko bi to servisirao. Bili su prilično rezervirani prema tome, tako da sam odustao od njih. Tim više što ni sam nisam bio siguran da li to hoću ili ne. Plus to što sam u to vrijeme razgovarao s dva projektanta oko razvoda ventilacije i mogućnosti grijanja preko ventilacije. I oba su bila jako skeptična prema tome. Štoviše jedan nije htio dalje ozbiljnije razgovarati o tome. Uh, kako su ljudi neskloni izaći koji korak izvan svojih uobičajenih okvira.

Moram se korigirati oko Topo-a. Neki dan sam opet mjerio temperaturu ulaznog zraka i bila je ispod 14. Uz vanjsku temperaturu oko -2 to je davalo povrat temperature ispod 70%. Možda ima veze s prašinom ili nečim drugim. Ne znam. Ali malo ću pogledat uređaj. Inače sam zadovoljan. Birao sam između njega, Vaillanta i Heliosa, koji su bili nešto povoljniji. Topo sam izabrao možda i najviše jer mi je njegov zastupnik (iz Ljubljane) puno pomogao ne samo oko ventilacije, nego oko još dosta stvari oko pasivne kuće. No, nije samo to bio razlog.

Od predgrijavanja zraka prije ulaska u kuću sam odustao, jer mi se činilo neisplativo. Tad još nisam bio čuo za varijantu da glikol prolazi kroz zemlju i njime se grije/hladi ulazni zrak. Razmišljao sam o cijevima s dovodom zraka kroz zemlju. To je koštalo oko 2000 EUR i bilo mi je previše. A i malo sam bio skeptičan oko higijenskih uvjeta tog zraka. A i kompliciralo mi je sve skupa. Ova varijanta s korištenjem glikola mi se čini bolja. A i koliko vidim povoljnija. I traži manje prostora pod zemljom. Da sad radim, vjerojatno bih to napravio.

[who]

Nakon promjene filtera rekuperatora iskoristivost je porasla na cca 77%. Vani je oko -2 do -1, unutra 20,5 do 21, a u sobe ulazi zrak sa 15,5 do 16 stupnjeva C. Kakve veze imaju filteri s efikasnosti izmjene topline - ne znam. Ali definitivno je utjecalo.

[viz]

Pozdrav,

također želim svima sve najbolje u ovoj novoj 2010. godini (osobito puno razmijenjenih mišljenja i iskustava koje su vjerujem mnogima od pomoći)!

Stanujemo u stanu i planiramo uskoro kupiti zemljište za gradnju kuće.
Lokacija je jako bitna, a uskoro će biti gotov GUP - tako da će se pričekati još da vidimo planirana naselja u gradu i nove ulice.
Planiranje je jako bitno -u to sam se više puta uvjerio.

Solarni dobici su mi bitni i stoga sam malo proučio tu problematiku.
Ima besplatnih materijala. Npr.:

http://www.builditsolar.com/Projects/So ... idesps.htm

Pasivna kuća nije apsolutno solarna, već optimalno iskorištava solarnu energiju. Direktno dobivanje solarne energije je ono što bih volio iskoristiti. Tu pomaže Google Earth i SketchUp i plagin programi za SketchUp koje sad proučavam.

Za toplinske mostove su dobri programi sa analizom topline (npr. SolidWorks i Cosmos). Oni se ne mogu izbjeći (geometrija, konvekcija ulaska u kuću i razni materijali) ali se može jako smanjiti njihov utjecaj na klimu prostora.

Ono što smo odlučili je da će kuća biti veličine 150 do max. 180 m2, visoka-prizemnica bez podruma i garaže unutar kuće, masivne gradnje sa kosim krovom drvene konstrukcije. Imam već idejna rješenja - koja će se dalje razrađivati.

[who]

Hvala Viz.

Internet je stvarno nepresušan izvor informacija. Iako ja imam više povjerenja u njemačka iskustva.

Malo sam pogledao SolidWorks i Cosmos. Nisam se prije sreo s tim programima. Što radiš s njima? Nacrtaš kuću u SolidWorksu i onda nekako s Cosmosom dobiješ toplinske gubitke?

Da li tako u stvari možeš računati dinamiku zgrade? Ja sam bio zadovoljan s programom od Novolita (besplatan, naravno ). Preporučam. Ima i Termika iz Novog Marofa sličan program, ali kad sam došao do njega, sam se već bio navikao na onaj prvi.

Slažem se s tobom što se tiče položja. Jug, jug i samo jug! Mi smo na zapadnom obronku tako da sunce ujutro kasni cca 2 h. Svakog sunčanog dana zimi gledam ujutro osunčane kuće na susjednom brdu dok smo mi još u sjeni i žalim zbog toga.

Naravno, nužni su veliki otvori na jug. U pravilu se stavljaju francuski prozori, a ne obični. Usput, vanjska stolarija je najskuplji dio moje kuće. S fikserima možeš uštedjeti, a i dobiješ veći otvor, jer su uži okviri. Preporučam da prozore ugradiš unutar izolacije, tj. izvan cigle. Nemaš toplinskog mosta, a i dobiješ nešto više sunca. Ja sam ugradio na vanjski rub cigle. Ovo mi je izgledalo malo prehrabro, ali sad bih definitivno natjerao majstore da naprave tako. Malo sam se odmakao od teme. Povuklo me.

Puno sreće. Imam osjećaj da ćemo se još čut .

[viz]

Hvala.
Evo jednog dobrog njemačkog site-a o prozračivanju:

http://www.bauweise.net/grundlagen/tech ... eftung.htm

Kompaktni uređaji koji objedinjuju prozračivanje sa rekuperacijom + toplinska crpka za dogrijavanje zraka i PTV + regulacija (kod nekih i hlađenje zraka i spremnik PTV) kod kojih toplinska crpka uzima toplinu od mješavine zraka: otpadni izlazni i vanjski zrak; su cjelokupna rješenja za pasivnu kuću, ali cijena...
Kako bi aktivni sustavi kuće (grijanje/hlađenje/prozračivanje) kod pasivne kuće trebali biti jeftiniji od 3-litarske kuće - to ovakvi uređaji ne omogućavaju jer su njihove cijene cca. 12 000 € sa spremnikom PTV (Nilan ima malo jeftiniji uređaj VP 18-10P za oko 7 600 €) a kompletna ugradnja je u Njemačkoj ranga 22 000 €!!!

Inače SolidWorks mi služi za konstruiranje strojarskih dijelova i sklopova. Sve se da dobro definirati i teško je napraviti grešku. Nije program za građevinu, ali ja sam ga i za to ponekad iskoristio. Cosmos i tok topline nisam još koristio, ali vjerujem da bi dobro analizirao toplinski tok npr. ugla kuće. Inače postoje baš specijalni programi za toplinske mostove u građevini, kao i program za toplinska opterećenja kuće (i ja koristim Novolit). SketchUp mi se čini jako jednostavan - probati ću njime najprije napraviti modele buduće kuće.

Postoje besplatni programi za toplinske mostove. Npr.:

http://www.gadbyggnadsfysik.se/index.html

http://sts.bwk.tue.nl/hamlab/